Lična imena, kao jedan od oblika narodnog stvaralaštva i deo leksičkog blaga, u sebi nose pečat istorije, kulturnih uticaja i veza, tradicije, običaja, religije, jezičkog razvoja, narodne psihologije, shvatanja života i pogleda na svet. Istraživači različitih naučnih disciplina, svaki iz svog aspekta, mogu u njima naći materijal za rešavanje mnogih problema. U našim najznačajnijim rečnicima sakupljena su mnoga imena kao sastavna celina jezičkog bogatstva, ali do sada nije urađen nijedan potpuniji zbornik ličnih imena koji bi omogućio svestrano proučavanje našeg antroponimijskog sistema.
Magičnom formulom E=mc2 Albert Ajnštajn je dokazao da je sve u Univerzumu energija. Izgovaranje našeg imena je zvuk, odnosno frenkvencija, sa kojom se po načelu harmonične rezonance usklađujemo i izjednačavamo u vibraciji. To može imati blagotvorno dejstvo, ali i iscrpeti životnu energiju do nivoa narušavanja zdravlja i vitalnosti.
O značaju i važnosti pravilnog odabira imena postojala je svest i u doba najranijih civilizacija. Vibracija ličnog imena čini sastavni deo ličnosti, budi i akcentuje određenu simboliku natalnog horoskopa i oblikuje karakter osobe.
Zato svako ime predstavlja ili značenje ili podsetnik ili korelaciju ili pomenik i slično. Ljude vezujemo za imena, nadimke, pseudonime i upravo je to bio razlog jednog obimnijeg višemesečnog rada u okviru Obogaćenog jednosmenskog rada koji su realizovali učenici II, III i IV razreda uz pomoć i koordninaciju nastavnice srpskog jezika i književnosti Danijele Brđović.
Ko se sve krije iza poznatih pseudonima, šta znače najčešća muška i ženska imena po azbučniku, kako su se to zvali naši preci, koji to nadimci krase učenike naše škole i još po nešto, možete pronaći OVDE.
„Ne može čovek da prođe kroz život kao pas kroz rosu… Zakači ga nešto!“ Tako je pričala Desanka Maksimović, rođena na današnji dan, 16. maja daleke 1898. godine u Rabrovici kod Valjeva. Zahvaljujući svom svilenom duhu i emotivnim stihovima bila je često neshvaćena, ali uvek svoja.
Prateći naše odrastanje i prva zaljubljivanja, stidljivost i smušenost, stihovima “Ne, nemoj mi prići” i ”Sreća je lepa samo dok se čeka”, često je bila banalizovana i umalo izbačena iz školskog programa.
Desanka Maksimović je bila ona koja je perom tražila pomilovanje za sve ugrožene ljude ove planete, ona koja je darivala srce svima, a opet ga imala dovoljno za sebe, ona koja je ispevala najtužniju pesmu naše književnosti, “Krvavu bajku”, a i dalje joj se u književnim krugovima osporavao kvalitet i značaj. Ali mesto koje zauzima u srcu svakog đaka (i bivšeg i sadašnjeg) joj niko ne može oduzeti.
Tim povodom, na dan njenog rođenja u okviru Obogaćenog jednosmenskog rada, (nastavnica koja je relizovala ovu aktivnost Danijela Brđović) učenici II i III razreda su u učionici broj 5, priredili omaž ovoj pesnikinji putem najpoznatijih njenih pesma i portreta. Uostalom, red je, Desanka je za života volela Banju i često joj se vraćala, te deo našeg mesta i “miriše” na nju – putem pesme “Molitva za ljubav”, klupe u parku koja je obeležena njenim imenom ili, naprosto, kroz priču starih Vrnjčana koji se i dan-danas sećaju njenog zvonkog smeha i tihog koraka.
Petu akciju dobrovoljnog davanja krvi Opštinska organizacija Crvenog krsta realizovala je uz pomoć Mesnog odbora Novo Selo u saradnji sa Službom za transfuziju krvi Kragujevac 15. maja. Prijatelji akcije su restoran "Tandem" u Novom Selu, gde je akcija organizovana i hotel "Vrnjačke terme" koji je obezbedio ulaznice za bazen svim davaocima. U realuzaciji akcije su, kao i svih prethodnih puta, učestvovali i naši gimnazijalci volonteri.
U Boru je dana 11.5.2025. godine, održan međunarodni nivo takmičenja INFOS 2025 (Međunarodno takmičenje talentovanih učenika iz informatike). Učenik naše škole, Nikola Jevtić III1, koji se ranije plasirao za ovaj krug takmićenja, osvojio je III mesto. Mentor je nastavnik Računarstva i informatike, Srđan Kušaković.